Neodlučnost slovenske vlade da se izjasni o napadu nervnim otrovom u Salisburyju i iskaže jaču simboličnu solidarnost s Velikom Britanijom u vezi s tim slučajem unosi dodatne političke podjele u Sloveniji dva mjeseca pred parlamentarne izbore u toj zemlji, prenose u četvrtak slovenski mediji.
Nakon što je ministar vanjskih poslova Karl Erjavec u srijedu izjavio da vladi neće predložiti eventualni izgon jednog ruskog diplomata u Ljubljani i da je pozadina napada na Skripala i njegovu kćerku još uvijek nerazjašnjena i “vrlo bizarna”, reagirao je predsjednik Borut Pahor porukom da u nastalim okolnostima Slovenija, unatoč svojim dobrim odnosima s Ruskom Federacijom i zalaganju za poboljšanje odnmosa Moskve i Zapada, treba djelovati konkretnije i brže.
“U okolnostima nakon pokušaja atentata u Salisburyju predsjednik Borut Pahor smatra da bi bilo pravilno iskazati solidarnost i potvrditi jedinstvo Europske unije i NATO saveza”, naveo je u izjavi za medije Pahorov ured.
Replicirajući predsjedniku države, Erjavec je nu razgovoru za komercijalnu tv postaju POP-TV kazao da, prema nekim mišljenjima pravnika, vlada koja je na odlasku i nema pune ovlasti i ne može odlučivati o takvim stvarima kao što su diplomatske sankcije protiv druge države te da ga je Pahorovo stajalište, o kojemu se nije konzultiralo s vladom, iznenadilo.
“On je svoje stajalište iznio prije nego je o tome uopće bilo govora na vladi, a prije izjave za javnost trebao se konzultirati o okolnostima događaja u Salisburyju”, kazao je Erjavec.
Dodao je da nije promijenio svoje već izrečeno stajalište da vladi neće predložiti mjere protiv Rusije.
“Istina je da u tom smislu postoje izuzetno jaki pritisci i da postoji želja da se djeluje protiv Ruske Federacije, ali mislim da treba djelovati oprezno i pogledati hladne glave što se zapravo događa, jer ekspresne odluke u vanjskoj politici nisu dobra stvar”, kazao je Erjavec.
Oporba desnog centra smatra da treba uvesti simboličke diplomatske sankcije u odnosu na Moskvu zbog slučaja Skripal, a za sredinu idućeg tjedna sazvala je izvanrednu sjednicu parlamentarnog odbora za vanjsku politiku, pri čemu ne isključuje mogućnost da to postane šira politička tema pozicioniranja Slovenije u svijetu.
Ako bi se to dogodilo i oporba zahtijevala i izvanrednu plenarnu sjednicu parlamenta, koji je zapravo pred raspuštanjem, to bio bilo vrlo štetno, ocjena je predsjednika parlamenta Milana Brgleza, jednog od vodećih ljudi u Stranci Mire Cerara, predsjednika vlade.
Kako je Brglez izjavio u razgovoru za Slovensku televiziju, to bi značilo udaljavanje parlamenta od stvari koje moraju biti u fokusu njegova djelovanja do izbora novog, a to su, kako ističe, u prvom redu arbitraža o granici s Hrvatskom te zakon o zaštiti Nove Ljubljanske banke (NLB) od tužbi na hrvatskim sudovima zbog stare štednje.
Eventualna izvanredna sjednica parlamenta na temu sankcija Rusiji donijela bi dodatnu štetu “već načetom međunarodnom ugledu Slovenije”, kazao je Brglez, dodavši da nije istina da Slovenija nije iskazala solidarnost s Velikom Britanijom.
“Daleko od toga da nismo iskazali solidarnost, ali za to postoje razna diplomatska sredstva”, kazao je Brglez.
Kako navode slovenski mediji, prenoseći ocjene gospodarstvenika koji najviše surađuju s Ruskom Federacijom, poput farmaceutske tvrtke Krka i koncerna Gorenje, izgon ruskog diplomata, a posebno moguće zaoštravanje sankcija Zapada protiv Rusije Sloveniji bi vrlo štetilo jer s Rusijom ostvaruje godišnju robnu razmjenu od 850 milijuna eura, više nego sa SAD-om. Štetne bi posljedice uslijedile ne samo zbog reakcija ruske strane na oštrije stajalište Slovenije, nego i zbog mogućeg pada vrijednosti ruske rublje koji bi slijedio sankcijama, jer bi zbog nižeg tečaja prihod slovenskih izvoznika na rusko tržište znatno opao, prenose u četvrtak slovenski mediji.
Bivši dvostruki ruski špijun Sergej Skripal i njegova kći otrovani su nervnim otrovom 4. ožujka i još su u bolnici u komi. Zapadne zemlje za trovanje su okrivile Rusiju, što Moskva niječe.
Slijedeći primjer Velike Britanije koja je kao odgovor na trovanje protjerala 23 ruska diplomata, više od 25 zemalja je od početka tjedna najavilo slične mjere, na koje je Rusija obećala uzvratiti protumjerama. Sjedinjene Države su odlučile protjerati 60 ruskih diplomata.
( politika24 / Hina )
