Izvješće o Bosni i Hercegovini, o kojem ćemo glasovati na drugoj lipanjskoj plenarnoj sjednici, koja se održava ovaj tjedan, značajan je akt kojim Europski parlament iznosi svoj stav o europskoj budućnosti Bosne i Hercegovine.
Izvješće općenito podupire reforme koje su Bosni i Hercegovini potrebne kako bi mogla provesti 14 ključnih prioriteta, postavljenih kao uvjet za dobivanje statusa zemlje kandidatkinje i pridruživanje Europskoj uniji.
Na žalost, izvješće nije potpuno i ne spominje pitanja koja su ključna za budućnost zemlje. Upravo to je razlog zašto su naši kolege konzervativci odlučili suzdržati se od ovog izvješća, jer nisu mogli postići dogovor u pregovorima.
Izvjestitelj je tijekom sastavljanja i uređivanja izvješća kontinuirano ukazivao na potrebu provođenja reforme Izbornog zakona u BiH u skladu s odlukama Ustavnog suda, a s ciljem otklanjanja nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu, te osiguranja odgovarajuće raznolike političke zastupljenosti na svim razinama upravljanja.
Međutim, da bi se osigurala većina glasova za izvješće, dogovoren je kompromis koji prevladava u korist onih koji favoriziraju samo koncept vladavine većine. Pod jakim pritiskom lijevog spektra Europskog parlamenta, izvješće uopće ne spominje pojam konstitutivnih naroda.
Ovo se događa prvi put u više od 6 godina i u stvari krši duh odluka Europskog parlamenta koje je postavio Andrej Plenković, a formulirala Doris Pack.
Kako bi se uspostavila ravnoteža između predstavnika građana cijelog političkog spektra, desnice, centra i ljevice, izvjestitelj je u plenarne amandmane uveo koncept konstitutivnog naroda.
Ja ću svoj glas u konačnom glasovanju o izvješću dati narodima Bosne i Hercegovine i podržat ću tekst izvješća samo ako on u potpunosti pokriva prava konstitutivnih naroda.
Na žalost, posljednjih godina Komisija nije uzimala u obzir rezolucije Europskog parlamenta o Bosni i Hercegovini. Međutim, sada, kada su to počeli činiti, uz potporu visokog predstavnika Borrella, moglo bi se dogoditi da Europski parlament pošalje zbunjujuću poruku, ako se ovo pitanje ne razjasni.
I dalje podržavam Komisiju, visokog predstavnika Borrella, veleposlanika EU-a Sattlera, američkog državnog tajnika Blinkena i američkog veleposlanika u Bosni i Hercegovini, koji ulažu napore kako bi pronašli rješenje za Izborni zakon koji će biti prihvatljiv za sve konstitutivne narode.
Naravno, premijer Plenković jasno iskazuje svoju potporu. Na kraju, to i proizlazi iz članka 5. Daytonskog mirovnog sporazuma i obveze države Bosne i Hercegovine prema Republici Hrvatskoj, koja je sada članica EU-a i zastupljena u Europskom parlamentu.
Naposljetku, Zeleni su podnijeli amandmane kojima se osuđuju susjedne države članice EU-a zbog nezakonitih vraćanja migranata i pozivaju na mjere protiv Hrvatske, s ciljem zaustavljanja navodnih povreda ljudskih prava. Ovakav jezik jasno predstavlja crvenu crtu i nije prihvatljiv.
Samo postojanje trećeg konstitutivnog naroda u BiH i proeuropski stav tog naroda pomaže Hrvatskoj u obrani europske vanjske granice. Bez ove treće konstitutivne zajednice, zemlju bi rascijepile suprotstavljene snage separatizma i unitarizma.
( zeljanazovko.eu )
