Velika suša koja se ne pamti već nekoliko desetljeća, a mnogi kažu i pola stoljeća, nanijela je ogromne štete u domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji, počevši od žitarica pa do voća i povrća, a inicijalni pokazatelji upućuju na zaključak kako je ugroženo više od 60 posto ovogodišnjeg uroda. Istodobno, dok poljoprivrednici muku muče s gubicima ove godine, repovi koji se vuku već desetljećima, a koji se ogledaju u lošoj infrastrukturi, nedovoljnom tehnološkom ulaganju u razvojne kapacitete, kao i nedostupnosti učinkovitih sustava navodnjavanja na većem broju poljoprivrednih parcela, ono su što sputava suočavanje s brojnim izazovima na terenu, piše Večernji list BiH.
Velike štete
Predsjednik Saveza “Organsko FBiH” Sejad Herceg kazao je u razgovoru za Večernji list kako su štete, a to pokazuju svi rezultati procjene u svim vidovima proizvodnje, iznimno velike te iznose sigurno iznad 60 posto ilustrirajući to stanjem u nizu segmenata, počevši od ljekovitog bilja pa do maline i kupine. Stoga nastoje, naglasio je, ukazati donositeljima odluka na probleme u sektorima agrara ističući kako bi državi strateški cilj trebao biti proizvodnja hrane. Herceg kaže kako donositelji odluka moraju krenuti u realizaciju strateških dokumenata koji su doneseni, ali i zakonskih i podzakonskih akata koji se odnose na visinu poticaja, a koji bi trebali ići, smatra on, do 6 posto, dok se danas izdvaja tek 2 – 2,4 posto. U tom bi slučaju poljoprivrednicima bilo na raspolaganju 150 mil. KM, što bi bio odličan poticaj za svladavanje poteškoća s kojima se suočavaju proizvođači, počevši od vremenskih nepogoda, poput poplava i suša. Herceg, koji je inače jedan od poljoprivrednika koji ukazuje na važnost znanstvenog pristupa organskoj proizvodnji, predlaže da vlasti na svim razinama pruže podršku idejama koje bi uključivale osnivanje razvojno-resursnih centara koji bi se prijavljivali za sredstva različitih međunarodnih organizacija i fondova.
Važnost edukacije
– Ovi bi centri svakodnevno pomagali našim proizvođačima, počevši od lobiranja, preko pisanja projekata pa do povlačenja sredstava iz međunarodnih izvora poput IPARD-a – objasnio je Herceg. Istodobno, svaki poljoprivredni proizvođač trebao bi imati i uvjete za neometan rad, a oni se prvenstveno ogledaju u mogućnosti navodnjavanja parcela, zaštite od tuče i drugih nepogoda, kao i mogućnosti da plasiraju proizvode na tržištu. Paralelno s tim trebalo bi uspostaviti i sustav prerade i pakiranja proizvoda, a onda bi dobili dodanu vrijednost kojom bi mogli konkurirati. Ipak, u ovogodišnjem proračunu treba ukazati na izdvajanja za investicije u poljoprivrednoj proizvodnji koje su, pokazuje stanje na terenu, itekako potrebne, a podizanjem konkurentnosti primarne proizvodnje stvaraju se bolji temelji za povećanje produktivnosti i kvalitete proizvoda, a time i gospodarstava i poduzeća. •
