Od jučer BiH ispisuje novu povijest. U Bruxellesu je predsjedatelj Predsjedništva Dragan Čović predao zahtjev BiH za članstvo u EU. Najveći je to iskorak BiH od potpisivanja Daytonskog sporazuma. U iščekivanju odgovora na zahtjev, BiH mora ispuniti stotine obrazaca, promijeniti zakone, propise, odgovoriti na tisuće pitanja. Ali, više od toga, mora promijeniti svoj stil balkanskog ponašanja. Bh. zvjezdica na zastavi EU bit će utkana tek kada europeizira i zakone i društvo.
Piše: Jozo Pavković – Večernji list
BiH je imala iznimno burnu povijest, a takvo obilježje ima i njezina sadašnjost. Od gubitka državne samostalnosti nakon osvajačkog pohoda Osmanskog Carstva 1463. godine, BiH je egzistirala pod upravom Osmanlija gotovo pet stoljeća. Za sve to vrijeme imala je multireligijsku, multikulturnu i multietničku strukturu svoga stanovništva. Tijekom relativno kratkog povijesnog razdoblja od 36 godina austrougarske vladavine u BiH dogodile su se velike civilizacijske promjene. Provedena je industrijalizacija zemlje koja je u okviru Austro-Ugarske započela europeizaciju. Posebnost pravnog i političkog statusa BiH označena je kao corpus separatum. U Kraljevini Jugoslaviji BiH je imala svoju teritorijalnu zasebnost i političku specifičnost sve do ukidanja Vidovdanskog ustava 1929. godine. Nakon uvođenja diktature kralja Aleksandra, teritorij BiH podijeljen je i strukturiran u više tadašnjih banovina u Jugoslaviji, a prema sporazumu Cvetković-Maček iz 1939. godine, trebala je biti podijeljena između Hrvatske i Srbije. U Drugom svjetskom ratu prostor BiH postaje poprište glavnih borbi. Najveće ofenzive Hitlerovih snaga izvedene su upravo na prostoru BiH. Na svom prvom zasjedanju u Mrkonjić Gradu 1943. godine vijećnici ZAVNOBiH-a su donijeli povijesnu odluku o obnovi državnosti BiH unutar nove Jugoslavije.
Iako je nakon Drugog svjetskog rata bila jedna od tri izrazito nerazvijene jugoslavenske republike, uz Crnu Goru i Makedoniju, BiH je od 60-ih do 90-ih godina 20. stoljeća doživjela značajan ekonomski i kulturni razvoj. Slijedeći primjer drugih republika bivše Jugoslavije, i BiH je početkom 90-ih godina krenula putem neovisnosti. U razornom ratu, koji je trajao gotovo četiri godine, fizički je i institucionalno devastirana, a nacionalne podjele postale su snažnije nego ikada.
Američkim angažmanom uspostavljena je prvo hrvatsko-bošnjačka federacija, a kasnije i daytonska država u koju su uključeni i Srbi. Daytonskim sporazumom zaustavljen je rat i započela je izgradnja mira i novih institucija države. Taj proces do danas teče sporo i teško, a mnogi se slažu kako će tek integracijom u EU i NATO BiH ući u mirnije razdoblje. Hoće li neke nove generacije o 15. veljače doista učiti kao o povijesnom danu otkad je BiH krenula nekim novim putem, ovisi o tome koliko će brzo i iskreno krenuti u zagrljaj europskoj obitelji.
