Mr.sc. Andrej Plenković hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu i potpredsjednik odbora za vanjske poslove EP ( HDZ / EPP ) u intervjuu za naš portal politika24.net govori o aktivnostima hrvatskih europarlamentaraca vezanih za sve veći priljev izbjeglica u Hrvatsku, analizira ponašanje aktualne hrvatske Vlade u tijeku izbjegličke krize, govori o odnosima Hrvatske sa susjednim zemljama, te o mnogim drugim pitanjima.
politika24.net: Kakva je reakcija hrvatskih europarlamentaraca na sve veći priljev izbjeglica s Bliskog istoka u Hrvatsku?
Plenković: Humanitarni, operativni, pravni i sigurnosni izazovi izbjegličko-migrantske krize su vrlo zahtjevni za Hrvatsku. U tom pogledu uputio sam zastupničko pitanje Komisiji o mogućim oblicima potpore Hrvatskoj u koju je pristigao izuzetno veliki broj ljudi u kratkom vremenu. Ova tema je kontinuirano na dnevnom redu Europskog parlamenta, a posljednjih dana kolege upoznajemo s razvojem situacije u Hrvatskoj. Bez obzira na to što je Hrvatska trenutno samo tranzitna zemlja, migracijski priljev na granicama morao bi biti kontroliran. Smatram da je ovo trenutak u kojem Hrvatska i druge članice Unije trebaju pokazati humanost, solidarnost i podijeliti odgovornost, a na što i Komisija poziva u svojim prijedlozima za uspostavljanje stalnog mehanizma premještaja tražitelja azila.
politika24.net: Hrvatska Vlada je bila uvjerena da će u Hrvatsku doći znatno manji broj izbjeglica i isticalo se kako je Hrvatska pripremljena za njihov dolazak. Smatrate li da se hrvatska Vlada nije dobro pripremila za masovni dolazak izbjeglica?
Plenković: Prije svega želim odati priznanje svim ljudima koji u protekla dva tjedna angažirano rade na pomoći izbjeglicama volonterski ili po službenoj dužnosti. No, očito je da je dolazak izbjegličkog vala Vlada dočekala nespremna te da je izostao strateški promišljen i sveobuhvatan pristup problemu, osobito kada se mjesecima znalo da Mađarska gradi ogradu na granici sa Srbijom. Pri ovoliko velikom priljevu ljudi kada u dva tjedna granicu pređe gotovo 90 tisuća osoba, Hrvatska nije bila u stanju provoditi značajnu distinkciju između izbjeglica, azilanata i ekonomskih imigranata. Izostankom učinkovitog nadzora svojih granica te neevidentiranjem izbjeglica te tražitelja azila krši se nacionalno, europsko i međunarodno pravo. Umjesto jasnog akcijskog plana, koordiniranog pristupa upravljanju krizom i pravovremenog angažmana svih nadležnih službi odnosno upravljanja krizom – imamo prigodu svjedočiti kriznom improviziranju.
politika24.net: Mađari na granici s Hrvatskom užurbano grade ogradu, a u medijima se špekulira da će Mađarska u potpunosti zatvoriti granicu prema Hrvatskoj ukoliko se nastavi masovni priliv izbjeglica, kako bi izbjegla teret zbrinjavanja izbjeglica na svom području. Što bi Hrvatska mogla učiniti u tom slučaju, budući da bi se na tlu Hrvatske tada našao iznimno veliki broj izbjeglica?
Plenković: S obzirom na dosadašnji pristup migracijskoj krizi, sumnjam da Vlada ima plan za takvu situaciju. Predstojeća konferencija u Luksemburgu 8. listopada o izbjegličkoj ruti s Bliskog istoka preko Jugoistoka Europe prigoda je da Hrvatska artikulira svoje stavove i zatraži koordiniranu aktivnost svih država na ruti (Turska, Grčka, Makedonija, Srbija, Hrvatska, Mađarska, Slovenija, Austrija, Njemačka i druge), te insistira na konkretnoj operativnoj i financijskoj pomoći EU. Izbjeglički pritisak nije moguće rješavati parcijalno – niti isključivo u državama koje su željeno odredište imigranata, a niti u državama koje se nalaze na vanjskim granicama Europske unije. Ovo je trenutak u kojem Unija mora pokazati svoje jedinstvo i spriječiti podjele po principu Istok – Zapad.
politika24.net: Da li ova izbjeglička kriza može narušiti dobre odnose koje Hrvatska ima sa svojim susjedima?
Plenković: Izbjeglička kriza zasigurno predstavlja opterećenje ne samo za logističko-organizacijske kapacitete Hrvatske nego i za naše odnose sa susjednim državama. U posljednja dva tjedna aktualna Vlada je demonstrirala nesposobnost za uspostavljanje normalnog dijaloga i pronalaska zajedničkog rješenja s Mađarskom, Slovenijom i Srbijom. Došlo je do slabe koordinacije, političkih tenzija te prometne blokade s posljedičnim ekonomskim štetama. Izgledno je da će se migracijska kriza nastaviti, te je u normalnoj komunikaciji i suradnji sa susjedima i europskim partnerima potrebno raditi na pronalaženju kratkoročnih mjera i dugoročnih strategija koje bi djelovale i na rješavanju problema na izvorištima krize.
politika24.net: Smatrate li da je s masovnim prilivom izbjeglica u zemljama Europske unije narušena sigurnost, s obzirom da postoji bojazan da se među izbjeglicama mogu nalaziti pripadnici ISIL-a?
Plenković: Sasvim je sigurno da ova migracijsko-humanitarna kriza ima i svoj nezanemariv sigurnosni aspekt koji se ne smije ignorirati. Odgovarajućim sigurnosnim provjerama smanjio bi se rizik eventualnog ulaska pripadnika terorističkih organizacija na teritorije članica EU, kao i boljim nadzorom granica uz kombiniranje instrumenata vanjske politike i unutarnje sigurnosti. Osim stvarnih sigurnosnih prijetnji, već i sama percepcija sigurnosne ugroze može imati opipljive posljedice. Stoga bi otvaranje i novog južnog ulaza u Republiku Hrvatsku moglo imati i negativne posljedice na turizam odnosno gospodarstvo.
politika24.net: Sudjelovali ste na Međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji Zagreb 2015. Možete li nam ukratko reći koji su zaključci konferencije?
Plenković: Konferencija u organizaciji Zaklade hrvatskog državnog zavjeta naglasila je potrebu uspostave precizno definiranog sustava domovinske sigurnosti koji bi na jedinstven i učinkovit način štitio nacionalnu sigurnost, uzimajući u obzir zaštitu ljudi, imovine, infrastrukture i državnog teritorija. U raspravama s relevantnim akterima, analitičarima te sigurnosnim stručnjacima iz Europe i SAD-a, evaluiran je trenutni stupanj sigurnosti na nacionalnom i europskom nivou te su analizirani različiti aspekti sigurnosnih izazova, osobito recentna izbjeglička kriza. Izrada nove vanjskopolitičke i sigurnosne strategije EU ključni je dokument koji može kroz integriran pristup svih europskih aktera dati odgovor na čitav niz izazova. Zaključeno je također i da hrvatska strategija domovinske sigurnosti mora biti utemeljena na dubinskom razumijevanju aktualnih sigurnosnih ugroza i primjerenija okolnostima članstva u EU i NATO-u kako bi aktivno doprinijeli cjelovitom i strateškom pristupu prema globalnim sigurnosnim izazovima.
( politika24.net )
