Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata u BiH u suradnji s Političkom akademijom HDZ-a BiH, u srijedu 4. studenog organizirao je predavanje “Domovinski rat i njegove posljedice u političkom životu Bosne i Hercegovine”. Tim povodom razgovarali smo sa Željkom Ragužom, ravnateljem Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata BiH i kandidatom Domoljubne koalicije – IV. mjesto na listi za XI. izbornu jedinicu.
politika24.net: Na čelu ste Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH. Kako se ova institucija u svom radu nosi sa sličnim srpskim i bošnjačkim institucijama u BiH?
Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata u BiH utemeljen je 2013. godine kao znanstvena ustanova, specijalizirani arhiv, sa zadaćom prikupljanja, sređivanja, čuvanja te stručnoga i znanstvenoga istraživanja i publiciranja gradiva iz Domovinskoga rata u BiH. Bošnjačka institucija u BiH koja se bavi istraživanjem Domovinskog rata u BiH, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava iz Sarajeva utemeljen je 1992. godine. Srpska institucija u BiH koja se bavi istraživanjem Domovinskog rata u BiH, Republički centar za istraživanje ratnih zločina Republike Srpske, od ranije pod drugim nazivom, također radi od 1992. godine. Naravno, da se s hrvatske strane u BiH u dobrom dijelu zakasnilo s utemeljenjem ove institucije, posebice iz razloga što su Domovinski rat i njegove posljedice itekako aktualni u političkom životu BiH. Iako smo financijski i kadrovski u dosta nepovoljnijem položaju u odnosu na slične institucije u Sarajevu i Banja Luci nastojimo otkloniti posljedice navedenih činjenica i zaostatke u radu u odnosu na navedene institucije drugih naroda u BiH. Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata u BiH nastoji na utemeljen način u javnosti pokazati sve manipulacije sa činjenicama iz Domovinskog rata u BiH koje se pod utjecajem velikobošnjačkih i u manjem dijelu velikosrpskih političkih struktura poduzimaju prema bivšim pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane i općenito hrvatskom narodu u BiH.
politika24.net: Koje aktivnosti Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata u BiH planira provesti u narednom razdoblju?
Pored drugih poslova na istraživanju Domovinskog rata u BiH, Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata u BiH planira nastaviti sa organiziranjem znanstvenih i stručnih skupova o temama iz Domovinskog rata u BiH te objaviti zbornike radova sa do sada održanih znanstvenih i stručnih skupova : Obrana Tomislavgrada, Jablanica u Domovinskom ratu, Obrana Kupresa i Jajce u Domovinskom ratu. Također ćemo nastaviti sa serijom predavanja za mlade na temu Domovinskog rata u BiH za koje postoji veliki interes što smo se uvjerili na predavanjima koja smo održali u ovoj godini.
politika24.net:Postoje li zlouporabe kada su u pitanju sudski postupci protiv hrvatskih branitelja na sudovima u BiH?
Bošnjačke političke strukture uz pomoć međunarodne zajednice uspjele su ostvariti dominantni utjecaj u Tužiteljstvu BiH i Sudu BiH. Iz dosadašnjeg pristupa procesuiranju počinitelja kaznenih djela ratnih zločina proizlazi kako je pristup žrtvama od strane Tužiteljstva BiH diskriminirajući i neujednačen što je stvorilo ogromno nepovjerenje žrtava iz reda srpskog i hrvatskog naroda u rad Tužiteljstva BiH i Suda BiH. Analizom optuženih osoba (po podacima Tužiteljstva BiH optuženo je 506 osoba od 1. 1. 2005. do danas ), te mjesta izvršenja kaznenih djela nesporno bi se utvrdilo kako je od svih procesuiranih daleko najmanje procesuirano pripadnika bošnjačke Armije R BiH za zločine počinjene nad Srbima i Hrvatima. Zašto? Nažalost, iz razloga što su Tužiteljstvo BiH i Sud BiH po naputku bošnjačkih političkih stranaka sebi uzeli za pravo da pišu povijest rata u BiH u razdoblju od 1992.-1995., u kojoj, po njima, Srbi trebaju biti genocidan narod, Hrvati udruženi ratni zločinci, a ratni zločini koje su počinili Bošnjaci, pripadnici Armije R BiH incidenti pojedinaca. Nameće se pitanje kakva je uporabna vrijednost presuda na Sudu BiH u političkom životu BiH? Donose li se presude kako bi se ostvarila pravda i kaznili ratni zločini, ili kako bi se „zadao udarac“ nastojanjima hrvatskog naroda da bude ravnopravan sa Bošnjacima i Srbima u BiH što on danas nije i što se želi spriječiti od bošnjačkih političkih struktura u BiH?
politika24.net: Kakvu ulogu imaju vanjski utjecaji na stvaranje slike o Domovinskom ratu u BiH i sudske postupke koji se vode protiv hrvatskih optuženika pred međunarodnim i domaćim sudovima?
Od bosanskohercegovačkih političara na putu bosanskohercegovačkih eurointegracija obično se traži nekoliko stvari : provođenje presude u sada već dobro poznatom slučaju Sejdić – Finci, rješavanje problema naslijeđenih iz građanskog rata u BiH kao što su ratni zločini, i na kraju, ali ne i najmanje važno, revizija Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH pod izgovorom boljeg funkcioniranja države i efikasnijeg donošenja odluka.
Rješavanje pitanja ratnih zločina i suočavanja s prošlošću u BiH nikada nije iskreno ni započelo. Sud BiH donosi presude pod prikrivenim utjecajem bošnjačkih političara uz svesrdnu pomoć korumpiranog dijela međunarodne zajednice, a brojene zločine bošnjačke Armije BiH ignorira kao da se nisu ni dogodili. U zemlji u kojoj se sud za ratne zločine bavi historijskim inženjeringom umjesto kažnjavanjem ratnih zločina po istim kriterijima za pripadnike svih naroda u BiH suočavanja s prošlošću u BiH neće se dogoditi.
Svaka nepravda, bilo da je sadržana u haškim presudama ili presudama Suda BiH biti će još jedan u nizu udaraca ionako narušenim međunacionalnim odnosima u BiH. Potpora Hrvata budućnosti Bosne i Hercegovine takvim presudama neće porasti, nego će porasti otpor, prkos i ogorčenost, kako prema međunarodnom pravosuđu, tako i prema bošnjačkim nacionalistima koji danas likuju u BiH zbog presuda nastalih zlouporabom Haškog suda, Tužiteljstva i Suda BiH za svoje nacionalističke ratne ciljeve.
politika24.net: Ukoliko budete izabrani u Sabor RH koji će biti Vaši prioriteti?
Republika Hrvatska već godinama ima programe za pomoć Hrvatima u BiH preko Ureda za pomoć Hrvatima izvan RH. Treba nastaviti pomoć bosanskohercegovačkim Hrvatima u povratku, kao i u izjednačavanju prava pripadnika HVO-a i branitelja u Republici Hrvatskoj. Također je vrlo važno da se projekt financiranja Kampusa 1 održava, kao i da se realizira projekt Kampusa 2 na Sveučilištu u Mostaru jer je to možda i jedan od ključnih projekata za Hrvate u BiH. Kako Republika Hrvatska i BiH imaju preko tisuću kilometara kopnene granice otvorene su mogućnosti za korištenje europskih fondova suradnjom BiH i Republike Hrvatske. Želimo da se nastavi pomoć Republike Hrvatske znanstvenim, zdravstvenim, kulturnim i crkvenim institucijama u BiH.
politika24.net: Kakva su Vaša očekivanja od nove hrvatske Vlade, ukoliko pobjedi Domoljubna koalicija i HDZ, posebno kada su u pitanju Hrvati u BiH i rješavanje otvorenog hrvatskog pitanja?
Ukoliko pobjedi Domoljubna koalicija i HDZ na izborima u Republici Hrvatskoj stvorit će se uvjeti za jače zauzimanje RH za ravnopravnost Hrvata u BiH. Čini mi se kako dobar dio sudionika izborne kampanje za Sabor RH pokazuje dobrano neupućenost o stvarnom položaju hrvatskog naroda u BiH i mogućim načinima promjene takvog položaja te je potrebno u političkoj javnosti RH više govoriti na utemeljen način o mogućnostima promjena nabolje položaja Hrvata u BiH. Očekujemo snažniji angažman nove Vlade RH od dosadašnjih Vlada RH nakon odlaska Tuđmana sa političke pozornice kako bi Republika Hrvatska kao članica NATO-a i Europske unije iskoristila svoj utjecaj kod saveznika da pomognu da se u BiH provede ustavna reforma kako bi se izašlo u susret nastojanjima hrvatskog naroda da bude ravnopravan sa Bošnjacima i Srbima u BiH te pomoglo našoj zemlji da se ubrzano približava Europskoj uniji.
Sadašnje stanje hrvatskoga naroda u BiH i njegov neravnopravni položaj u odnosu na Bošnjake i Srbe nameće žurnu potrebu snažnije diplomatske aktivnosti RH oko rješavanje otvorenog hrvatskog pitanja u najvišim međunarodnim institucijama, zbog očuvanja njegove posebnosti, kulture, jezika i narodnih institucija.
( politika24.net )
