Sukob u Siriji, koji je počeo u ožujku 2011. godine krvavom represijom mirnih antivaldinih demonstracija prije nego što su izrasle u građanski rat, primorao je polovinu stanovništva u zemlji da napusti svoje domove.
Prema UN-u, najmanje 7,6 miliona ljudi je raseljeno unutar Sirije, koja je na početku rata imala 23 miliona stanovnika. Broj sirijskih izbjeglica izvan zemlje iznosi četiri miliona.
Unutar zemlje, humanitarnu pomoć otežavaju zaraćene strane, posebno u teško pristupačnim područjima i područjima koja drže opkoljene režimske snage ili naoružana opozicija, naveo je šef humanitarnih operacija UN-a. Oko 4,6 miliona civila živi u teško pristupačnim zonama, a 422.000 je pod opsadom.
“Ovo je najveći broj izbjeglica u jednom sukobu u jednoj generaciji”, rekao je u srpnju Antonio Guterres, šef Visokog povjerenstva za izbjeglice.
UNHCR bilježi povećanje od milion izbjeglica u 10 mjeseci, a očekuje se ukupno 4,27 miliona krajem 2015. godine.
Većina izbjeglica se nalazi u zemljama u susjedstvu sa Sirijom, posebno u Turskoj (1,8 miliona), zatim Libanu (1,1 milion ili više od četvrtine njegovog stanovništva).
Prema UNHCR-u, u Jordanu se nalazi 600.000, a prema podacima jordanske vlade 1,4 miliona, ili 20 posto stanovništva kraljevine.
Zatim, u Iraku je 225.000 Sirijaca i 137.000 u Egiptu.
U ovim zemljama, većina izbjeglica se suočava sa siromaštvom, zdravstvenim problemima i napetostima s lokalnim zajednicama. Oni žive često u provizornim objektima i krajnje teškim uslovima.
Krajem lipnja, Ujedinjeni narodi i partnerske humanitarne agencije, žalile su se na nedostatak sredstava i “masovnu krizu” koji reduciraju pomoć za sirijske izbjeglice, pozivajući donatore da ispoštuju svoje obveze.
Prema navodima direktora Centra za istrage o azilu i migracijama sa sjedištem u Ankari, četiri godine nakon početka rata većina sirijskih izbjeglica je izgubila nadu da će se jednog dana vratiti u svoju zemlju i okreću se u pravcu Europe.
( Fena )
