Ključni problem u BiH je međusobno nepovjerenje. Vlast smo napravili od stranaka koje ne čine vlast na različitim nivoima i ljudi koji predstavljaju te stranke nedovoljno iskreno su krenuli u taj proces, vjerujući da će u njemu maksimalno ostvariti svoje ciljeve.
Ciljevi partnera su na neki način bili obmanjivati druge i javnost. Moglo se snalaziti i plivati u tim vodama šest mjeseci ili godinu, ali su kasnije to nepovjerenje i neiskrenost došli do izražaja, kaže hrvatski član Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH dr. Dragan Čović u intervjuu za Glas Srpske.
* GLAS: Da li su to razlozi zašto ne funkcionira parlamentarna većina ni na razini BiH ni u FBiH?
ČOVIĆ: Pogriješili smo u startu. Morali smo vlast napraviti po vertikali i to vlast koja može biti naslonjena na ključne ideje, koje su sprovodljive na svim razinama. Supsidijarnost je prekinuta činjenicom da na različitim razinama u BiH imamo potpuno suprotstavljene političke opcije. Tu su i počeli prvi zastoji i evo vidi se nakon godinu i pol da na razini BiH nemamo parlamentarnu većinu. To se jasno vidjelo kada su u pitanju Zakon o akcizama i još desetak prijedloga zakona ili njihovih izmjena. Vidjelo se da su predstavnici Saveza za promjene, ili u nekom trenutku netko drugi, potpuno drugačijeg stava od onih kojima su se do jučer zaklinjali na partnerstvo. Evidentno je da se u sve ušlo neiskreno. Kriza je nastala još kod mehanizma koordinacije, dogodila se i kod popisa stanovništva, a bila je veoma izražena u slučaju revizije presude protiv Srbije. Nažalost, mi drugog puta nemamo i morat ćemo na infuziji održavati vlast i u narednih godinu i pol i pokušati izvući maksimum iz ovog što danas imamo.
* GLAS: Što će biti sa novom inicijativom za izmjene Zakona o akcizama?
ČOVIĆ: To pitanje je bilo davno usuglašeno, a potom razbacano i izigrano. Upravo oni koji su činili parlamentarnu većinu bili su protiv toga. Morat će biti iskazana dobra volja i onda putem Uprave za indirektno oporezivanje treba pokrenuti proces koji mora završiti usvajanje izmjena zakona u Vijeću ministara. Onda će se vidjeti da ti prijedlozi imaju podršku u parlamentarnoj većini, jer struktura u Vijeću ministara otprilike predstavlja strukturu stranaka koje čine većinu ili bi tako trebalo da bude u Parlamentu BiH. To jedino tako može uspjeti. Izmjene Zakona o akcizama su neophodne i moraju biti cjelovite i usklađene sa standardima koje balansiramo sa svjetskim finansijskim institucijama, a primarno sa MMF-om. To je u značajnoj mjeri definirano i kroz stand-by aranžman sa MMF-om, ali i sa potrebama realnog života i reformske agende. Ako to ne učinimo, nema investicija, ozbiljnih zahvata u prometnoj infrastrukturi, zdravstvu i drugim područjima.
* GLAS: Kako komentirate opstrukcije na koje nailaze i prijedlozi HDZ-a kada je riječ o Izbornom zakonu BiH?
ČOVIĆ: Za Izborni zakon to nije čudno, jer predstavlja višu razinu potrebe međusobnog usaglašavanja. Vidjelo se to i na jednostavnijim stvarima. Predložili smo izmjene Izbornog zakona kada smo shvatili da pregovarački proces koji vodimo sa partnerima godinu vrtimo u krug bez bilo kakve konkretne realizacije. Krenuli smo u proces koristeći razgovore koje smo imali sa partnerima. Nismo poslali ništa što nije usuglašeno i to bi trebalo usvojiti jednoglasno u Parlamentu BiH.
* GLAS: Optužuju Vas da time pravite put trećem entitetu?
ČOVIĆ: Šta god progovorimo je slika trećeg entiteta. Ako pričamo o sportu, kulturi, gospodarstvu, bilo kakvoj političkoj reorganizaciji ili izmjeni izbornog zakonodavstva, kod druge ili treće strane se dočeka, a posebno u Sarajevu, kao podjela, kao treći entitet. Imam osjećaj da je taj treći entitet i ta vrsta podjele nekome veoma potrebna pa koriste svaku priliku da na neki način ožive potrebu za takvim razmišljanjima i među Hrvatima.
* GLAS: Kako gledate na današnji položaj Hrvata?
ČOVIĆ: Dosta je složen. Kada gledamo ustavnu poziciju, položaj Hrvata u BiH je obilježen epitetom ustavne neravnopravnosti jer dok god netko drugi može upražnjavati vaše ključno građansko pravo kao pojedinca i može birati u ime Hrvata člana Predsjedništva, predstavnike u Parlamentu, posebno u Domu naroda te u izvršnu vlast, možemo reći da je pozicija naroda krajnje ugrožena. Za nas je kao takva neprihvatljiva. Što se tiče opšte ekonomske, socijalne i bezbjednosne slike, ona je slična kao što je i kod druga dva naroda.
* GLAS: Zamjeraju Vam zbog dobrih odnosa sa predsjednikom RS Miloradom Dodikom. Zar ne bi trebalo da bude normalno da svi uvažavaju političku snagu entitetskih dužnosnika i da s njima imaju dobre odnose?
ČOVIĆ: Naravno. Zadovoljan sam komunikacijom i razinom odnosa sa Dodikom. Umjesto da nas ohrabre jer se kroz to mogu riješiti ključni i vitalni problemi, zamjeraju nam. Tu nemam šta komentirati, osim da je u političkom smislu to postalo samo sebi svrha. Kada ne znate što ćete, onda kritizirate odnos partnera i to partnera koji čine vlast. Dodik je uvjerljiva vlast kao i SNSD sa svojim partnerima na razini RS. Ako želite bilo šta uraditi u BiH, morate surađivati sa RS bez obzira na to koje pitanje bilo na dnevnom redu.
* GLAS: Upravo sa Dodikom ste pokrenuli inicijativu za donošenje zakona o Ustavnom sudu BiH. Da li je vrijeme da se BiH oslobodi uticaja visokog predstavnika, stranih sudija i počne sama da odlučuje o svojoj sudbini?
ČOVIĆ: Mi smo na prekretnici koja znači kandidatski status za EU i europski put. Kako sutra možemo otvarati poglavlja, a da imamo institucije međunarodne zajednice koje donose odluke u ime nas? Nekada je to nekome u BiH odgovaralo. Mislim da je to vrijeme isteklo i da ćemo se s tim u narednih pola godine do godinu morati na korektan način razići. Institucije BiH trebaju preuzeti odgovornost za svoj euroatlantski put i unutrašnje uređenje i socijalno-ekonomske odnose, a prijatelji izvana koji ovdje kroz različite administracije međunarodne zajednice djeluju mogu nam biti pomoć u tome. To isto mislim i za sudstvo i za visokog predstavnika i za druge institucije.
* GLAS: Da li ste pozvani na inauguraciju novog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića?
ČOVIĆ: Naravno da me je predsjednik Vučić pozvao na inauguraciju. I sada smo razgovarali na bilateralnim sastancima u okviru procesa “Brdo-Brioni” i obećao sam mu da ću doći na inauguraciju.
( glassrpske.com )
